Da su ljudske vrijednosti univerzalne, iznad vjerskog i nacionalnog identiteta, svojim uzornim životom i primjerom u Boki kotorskoj pokazuje Mele Lukač, porijeklom iz Bijelog Polja, koji već 30 godina održava katoličku crkvicu porodice Lazari na Prčanju. Svakog 13. juna, na blagdan Sv. Antuna, jednog od najrasprostranjenijih i najpoštovanijih svetaca Novog zavjeta u cijelome svijetu, kome je crkvica posvećena, Mele pozove sveštenika da održi misu, na koju dolaze mještani, a zatim priredi svečani ručak na ponti ispred kuće - antikvarnice, gdje ugosti rodbinu, prijatelje, zvanice. Svečanu misu u crkvi okićenoj ljiljanima, karanfilima i hortenzijama, u subotu je održao don Ivo Ćorić, prčanjski župnik. Prisustvom su je uveličali Marijan Klasić, konzul Republike Hrvatske i njegova saradnica, oplemenili unuk Armen i sin Sead Lukač, dok su gosti iz Bijelog Polja, Bara i Podgorice, kao i nekoliko turista iz Rusije bili podrška domaćinu. Crkvu Sv. Antuna Padovanskog je 1724. godine osnovao Bruno Lazari, nakon katastrofalnog zemljotresa, obnovila ju je Agata, udova Nika Lazarija, kapetana duge plovidbe na jedrenjacima, zapisano je na spomen-ploči na ulazu u crkvu.
– U Prčanj sam došao 1990. godine, kad sam oženio Nadu Barbir, unuku Agate Lazari. Zajedno smo održavali crkvu, sve do 2015. godine, kada se Nada upokojila, te sam preuzeo brigu oko crkve. Tokom niza godina renovirao sam cijelu crkvu, mijenjao krov, fugovao kamen, postavio nove klupe, redovno krečio, sve u skladu sa konzervatorskim uslovima Uprave za kulturna dobra Crne Gore (Zavoda za zaštitu spomenika kulture). Uz moju ženu sam naučio običaje i proceduru za misu, tako da mi nije teško da to organizujem. Drago mi je što svake godine na slavu dolazi puno mojih zemljaka, kaže Mele u razgovoru za „Dan”. On planira da iduće godine obije malter u dijelu apside i da zatim fuguje kameni zid. Objašnjava da je na plafonu crkve predstava Boga, koju je naslikao poznati slikar Milić od Mačve, kada je bio gost Agice Lazari. Drveni kip Sv. Antuna sa djetetom krasi pogled na oltarnu sliku, rad poznatog renesansnog slikara Tripa Kokolje. U uglu je i harmonijum iz 1890. godine, koji je Mele restaurirao i sada se na njemu može muzicirati. Lukač je strastveni kolekcionar i vlasnik velike antikvarnice sa očuvanim kamenim mlinom za mljevenje maslina, što je posebna atrakcija za turiste.
– Zahvaljujem Meletu, koji i poslije Nadine smrti, vidimo i sami, lijepo održava ovaj crkveni Božiji dom. Ovo je vrlo lijep primjer da je najvažnije biti čovjek, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadao, ukoliko je okrenut Bogu, vidljiva su i djela, vidljiva je i njegova ljubav. Hvala ti, Mele, što si dosledan i Nadi i njenim precima, nadam se da ćeš to i ostati, poručio je don Ivo.
Almir Lukač, koji živi u Podgorici u izjavi za „Dan” je rekao da zahvaljujući stricu već 15 godina dolazi na slavu u Prčanj.
– Mogu samo da zahvalim njemu i njegovoj porodici što poštuju tradiciju i običaje. Sa mnom je i moj prijatelj i komšija Miško Milikić, a tu su i moji stričevi, braća od stričeva – kaže Almir.
Ljubav prema starinama i kolekcionarstvo povezali su zadnjih šest godina Dragija i Mariju Franović, iz Dobrote, sa Melom, i otkad su oni njegovi redovni gosti za blagdan Sv. Antuna.
– Sama činjenica što je Mele musliman i što on i familija njegove pokojne žene održavaju ovu slavu dovoljno govori o njemu kao čovjeku, kao i to što njegova porodica svake godine redovno dolazi na slavu. On je veliki čovjek, kaže Marija Franović, u kojoj Mele vidi buduću vlasnicu Crkve. Kaže da namjerava da dalju brigu o Crkvi povjeri njoj.
M.D.Popović

Slovenac iz Kolumbije
Gost Lukača bio je i Miran Amon porijeklom iz Slovenije, koji zadnjih 30 godina živi u Kolumbiji, a Mela poznaje već tri godine. U Kotoru je produžio boravak zbog pandemije.
– Mele je legenda. Povezao je religije. U Kolumbiji ima više frakcija hrišćanstvan i svi su u suživotu, svi se slažu. Ovdje sam 10. februara došao na mjesec dana, a ostao šest mjeseci. Počela je pandemija korona virusa i nisam mogao kući i sad, čim se avionske linije otvore, odmah se vraćam – kaže Miran.